Back

ⓘ Politika Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karaktera, iako BiH ne funkc ..



                                               

Politika Bazar

Politika Bazar je specijalizovani ženski časopis izdavačke kuće Politika. Prvi broj "Bazara" pojavio se na kioscima 15. decembra 1964. godine odmah nakon pojavljivanja na kioscima bilo je jasno da će to biti veliki uspeh. Upravo takva vrsta specijalizovanog domaćeg časopisa za žene je nedostajala na jugoslovenskom tržištu, tako da nije nikakvo čudo da je "Bazar" odmah pronašao put do desetina hiljada žena. Novi časopis je nudio sve ono o čemu lepši pol mašta: ljubav, modu, putovanja u daleke zemlje, egzotičnu kuhinju, uzbudljive priče, savete kako da budu lepe, negovane i srećne. Prvih god ...

                                               

Vizna politika Evropske unije

Evropska unija ima jedinstvenu viznu politiku koja predstavlja deo Šengenskog ugovora. Kao članice Evropske unije izuzetak predstvaljaju Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo koje nisu deo Šengenskog prostora pa time imaju sopstvenu viznu politiku u odnosu na zemlje van Evropske unije. Bugarska, Kipar i Rumunija jos uvek nisu deo Šengensko prostora ali, u fazi priprema da postanu deo istog, već sprovode imigracionu politiku koja je u skladu sa Šengenskim ugovorom.

                                               

Školegijum

Školegijum je bosanskohercegovački časopis za školsku praksu. Obrađuje teme iz obrazovne politike, metodičke prakse, odgojnih aspekata, te je općenito orijentiran na promoviranje suvremenog i humanijeg pristupa nastavi. Izdavač je Fond za otvoreno društvo Bosne i Hercegovine. Izlazi dvaput godišnje u nakladi od 5000 primjeraka, a primjerci su nakon pojave na kioscima u BiH dostupni i na internetu. Autor projekta i odgovorni urednik je književnik Nenad Veličković.

                                               

25. 1.

1904. - u Beogradu je počeo izlaziti dnevni list "Politika novine", čiji je osnivač i prvi urednik bio Vladislav Ribnikar. 1899. - u Požarevačkom zatvoru je umro srpski revolucionar i publicista Vasa Pelagić, jedan od prvih pobornika ideje socijalizma u Srbiji i na Balkanu. Bio je plodan i popularan pisac, a radovi objavljeni za njegovog života štampani su u 250.000 primeraka. 2000. - pripadnici Sfora uhapsili su u Višegradu Mitra Vasiljevića optuženog za ratne zločine pocinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-95. 1993. - Mir Aimal Kansi izvodi teroristički napad ispred sjedišta CIA- ...

                                               

Mehmed I

Nakon turskog poraza u bici kod Angore 1402. godine dolazi jedanaestogodišnjeg bezvlašća i građanskog rata u kome se četiri Bajazitova sina Isa, Musa, Mehmed i Sulejman bore za prevlast u carstvu. Mehmed 1405. geodine uspe da savlada vojsku brata Ise kod Ulubata i 1406. godine je aneksirao Isine teritorije i da, zajedno sa bratom Musom velikim delom obnovi pokolebanu Tursku vlast u Maloj Aziji.

                                               

Štokavski

Štokavski, jedna od četiriju dijalektalnih grupa srpskohrvatskoga jezika, nazvana po upitnoj zamjenici što. Štokavski je u 19. stoljeću odabran za nadregionalni jezik koji natkriljuje druge dijalekte i sociolekte. Time je postao standardni jezik. Poznat je pod nazivom srpskohrvatski. Na dijalektalnoj razini štokavski je dio južnoslavenskog dijalektalnog kontinuuma koji se prostire od slovensko-austrijske do bugarsko-grčke granice. Karakteristično za kontinuum je da se dijalekti postepeno pretapaju jedan u drugi. Zato je neosnovano govoriti o nekakvom dijasistemu koji bi isključivao Sloveni ...

                                               

Svetosavska omladinska zajednica

Svetosavska omladinska zajednica je zvanična institucija Srpske pravoslavne crkve za rad sa djecom, omladinom i mladim ljudima. Naziv je i mnogih pojedinačnih udruženja građana koja se osnivaju i djeluju pri pojedinim eparhijama Srpske pravoslavne crkve.

                                               

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija, država u jugoistočnoj Evropi od 1882. do 1918. Nastala je 6. marta 1882. proglašenjem dotadašnje kneževine kraljevinom i trajala do 1. decembra 1918. kada je s Državom Slovenaca, Hrvata i Srba ujedinjena u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. U ovom periodu su se oko vlasti nadmetale i smenjivale dve dinastije, čiji su rodonačelnici bili Đorđe Petrović - Karađorđe, vođa Prvog srpskog ustanka protiv Turaka i Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, i osnivač Kneževine Srbije. Dalji razvoj Srbije je bio obeležen opštim napretkom u ekonomiji, kulturi i umetnosti, čemu ...

                                               

Popis političkih stranaka nastalih od Saveza komunista Jugoslavije

U vrijeme svog raspada 1990. godine, Savez komunista Jugoslavije se sastojao od šest republičkih organizacija, te organizacije SKJ u oružanim snagama JNA. Ovdje je popis stranaka koje su od njih nastale u periodu iza 1990: Slovenija - Savez komunista Slovenije 1990. godine promijenio ime u Partiju demokratske reforme Slovenije, koja se kasnije postala dio Ujedinjene liste socijalnih demokrata, stranke koja danas djeluje pod nazivom Socijaldemokrati. 1990. godine promijenio ime u Savez komunista Hrvatske - stranka demokratskih promjena ; nakon prvih izbora promijenio ime u Stranka demokrats ...

                                               

Jugoslovenska vojska u otadžbini

Ovaj članak se odnosi na paravojnu formaciju iz drugog svjetskog rata. Za ostale četničke formacije i širi kontekst v. Četnici Jugoslovenska vojska u otadžbini je bila vojna formacija pod zapovjedništvom Draže Mihailovića, oformljena povezivanjem četničkih jedinica diljem okupirane Jugoslavije. Nastala je ukazom kralja Petra II 10. juna 1942. godine, a raspuštena ukazom od 29. avgusta 1944. godine. Jugoslovenska vojska u otadžbini je osnovana kao pro-srpska rojalistička gerilska organizacija u svrhu borbe protiv okupatorskih snaga Osovine. Prve četničke odrede su na Ravnoj Gori maja 1941. ...

                                               

Hrvatska stranka (1905)

Hrvatska stranka nastala je 1905., u Dalmaciji, spajanjem Narodne stranke i Stranke prava, što je bila posljedica ujedinjenja Stranke prava i Neovisne narodne stranke u Banskoj Hrvatskoj, 1903. godine, čime je tamo nastala Hrvatska stranka prava. Prvaci su bili Pero Čingrija, Ante Trumbić i Frano Supilo. Glavni cilj Stranke bilo je zalaganje za politiku novoga kursa,a u programu je stajalo: "Hrvati i Srbi su jedan narod po krvi i jeziku, spojeni nerazdruživo zemljištem, na kojem stanuju." Time je Hrvatska stranka otvoreno stala na jugoslavensko stajalište, a dr. Ante Trumbić i Fran Supilo ...

                                               

Sporazum Pavelić-Stojadinović

Sporazum Pavelić-Stojadinović je bio dogovor između bivšeg poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, Ante Pavelića, i bivšeg predsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije, doktora Milana Stojadinovića. Potpisan je krajem 1954. godine u Buenos Airesu Argentina.

                                     

ⓘ Politika Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karaktera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli. Nezavisnost je stekla 1. marta 1992., nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od SFRJ, iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je zaustavio rat. Glavni grad države je Sarajevo.

                                     

1. Ustav

Ustav Bosne i Hercegovine je donesen aneksom 4 Daytonskog mirovnog sporazuma, potpisanog u Parizu 14. decembra 1995. godine.

Mirovni sporazum je potpisan kako bi okončao četverogodišnji Rat u Bosni i Hercegovini, te stabilizirao područje. Ustavom se naglašava da Bosna i Hercegovina nastavlja pravni kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine, te ustav definiše raspodjelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, kao i političke strukture Bosne i Hercegovine. Ovaj ustav je zamijenio dotadašnji ustav Republike Bosne i Hercegovine, u kojem nisu definisane političke strukture, ali je i poništio dotadašnji ilegalni ustav Republike Srpske koji je priznavao nezavisnost Republike Srpske.

Ustav se od svog donošenja do danas pokazao kao nefunkcionalan, prije svega zbog svoje skupe administracije, ali i zbog podijeljenosti po entitetskom i etničkom principu koji često onemogućava funkcionalnost instutucija Bosne i Hercegovine. Jedan od uslova pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj Uniji je reforma Ustava do 2010., kojom bi se omogućio jeftiniji i funkcionalniji rad institucija. U aprilu 2006. godine je ponuđen paket ustavnih promjena koji je odbijen u parlamentu, zbog toga što je samo potvrđivao Dejtonski ustav uz neke manje korekcije.

                                     

2. Predsjedništvo

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svakih 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: Federacija bira predstavnika Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a Republika Srpska bira predstavnika Srbina. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik. Mandat Predsjedništva traje 4 godine.

Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre. Predsjedništvo je nadležno za odbranu Bosne i Hercegovine, te za vođenje vanjske politike. Predsjedništvo također ima pravo pomilovati osuđenike, na prijedlog Ministarstva pravde. Predsjedništvo mora provoditi sve odluke Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

                                     

3. Parlamentarna skupština

Parlamentarna skupština je najviše zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: Predstavnički dom i Dom naroda.

Predstavnički dom se sastoji od 42 poslanika, od kojih se dvije trećine biraju u Federaciji, a jedna trećina u Republici Srpskoj. Mandat poslanika je četiri godine, te se biraju neposredno na Općim izborima. Da bi se određeni zakon usvojio u Predstavničkom domu, potrebno je najmanje 2/3 glasova, te najmanje jedna polovina iz Federacije i Republike Srpske. Ovaj princip tzv. entitetskog glasanja je često destruktivan po Bosnu i Hercegovinu, jer omogućava da 23% poslanika u Predstavničkom domu, zaustavi usvajanje određenog zakona.

Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije 5 Hrvata i 5 Bošnjaka i jedna trećina iz Republike Srpske 5 Srba. Određeni zakon usvojen u Predstavničkom domu se može poništiti ukoliko se utvrdi da određeni zakon ugrožava vitalni nacionalni interes nekog od konstitutivnih naroda.



                                     

4. Vijeće ministara

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini, te obavlja dužnost vlade. Sastoji se od 10 članova: 9 ministara i jednog predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg imenuje Predsjedništvo BiH, a ostale članove Predsjedavajući. Parlamentarna skupština potvrđuje i odobrava Vijeće ministara.

Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Trenutni Predsjedavajući je Nikola Špirić, iz SNSD-a.

                                     

5. Sudska vlast

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konzultacija sa Predsjedništvom zemlje.

Državni sud Bosne i Hercegovine ima tri odjeljenja: krivično, upravno i apelaciono.

Krivično odjeljenje ima tri odjela – Odjel I za ratne zločine, Odjel II za organizirani kriminal i Odjel III za opći kriminal. Upravno odjeljenje ima parnični referat i jedno vijeće. Apelaciono odjeljenje ima Odjel I za ratne zločine, Odjel II za organizirani kriminal, Odjel III za opšti kriminal i žalbe na odluke Upravnog odjeljenja.

Na Sudu BiH trenutno radi 39 sudija, 23 domaćih i 16 međunarodnih sudija. Sudska vijeća se sastoje od troje sudija.

                                     

6. Ured Visokog predstavnika

Ured Visokog predstavika Bosne i Hercegovine OHR je vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u BiH. Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je potpisan 1995. godine, visoki predstavnik je u ime međunarodne zajednice zadužen da nadgleda provedbu civilnih aspekata Mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik također ima zadatak da koordinira aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija koje djeluju u zemlji.

Evropski parlament bira visokog predstavnika. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je Valentin Inzko iz Austrije.

                                     

7. Administrativna podjela

Bosna i Hercegovina je sastavljena od dva entiteta, federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Distrikta Brčko koje ne pripada ni jednom od entiteta, nego se nalazi pod kontrolom državnih institucijama i međunarodne zajednice. Entiteti su nastali u Dejtonskom sporazumu 1995. godine, zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog nasilnog etničkog čišćenja lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije lokalnog srpskog stanovništva. Entiteti imaju svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.

Treći nivo političke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su kantoni. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona. Svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod zakonom Federacije. Neki kantoni su etnički mješoviti i imaju specijalne sisteme, kako bi se očuvala prava svih naroda.

Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su općine. Zemlja se sastoji od 137 općina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. I općine također imaju svoju vladu i službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg grada ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na mjesne zajednice.



                                     

8. Izbori

Izbori u Bosni i Hercegovini se održavaju svako četiri godine, te se dijele na opće i općinske izbore. Na općim iborima se biraju članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Predstavničkog doma BIH, Predstavničkog doma Federacije, Narodne skupštine Republike Srpske, Predsjednik Republike Srpske, te Parlamenta Brčko Distrikta. Na općinskim izborima se biraju članovi općinskih vijeća i načelnici općina.

Zaposlene osobe sa najmanje 16 godina starosti imaju pravo glasa, dok nezaposleni pravo glasa dobiju sa 18 godina starosti.

Na posljednjim općim izborima, u oktobru 2006. godine, najuspješnijim su se pokazale političke stranke: Stranka demokratske akcije, Stranka za Bosnu i Hercegovinu, Savez Nezavisnih Socijaldemokrata, Socijaldemokratska Partija BiH, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica 1990. U zemlji djeluje i veliki broj nevladinih organizacija, koje pokušavaju da rade na demokratizaciji društva, koje je i deset godina nakon svršetka rata duboko podijeljeno po nacionalnoj, ali i socijalnoj osnovi.

Free and no ads
no need to download or install

Pino - logical board game which is based on tactics and strategy. In general this is a remix of chess, checkers and corners. The game develops imagination, concentration, teaches how to solve tasks, plan their own actions and of course to think logically. It does not matter how much pieces you have, the main thing is how they are placement!

online intellectual game →