Back

ⓘ Jezici Evrope. Većina jezika Evrope pripada indoevropskim jezicima. Drugi po redu slijede ugrofinski jezici a nakon njih ostale skupine. Od priznatih jezika Evr ..



                                               

Indoevropski jezici

Indoevropska jezična porodica je prema broju govornika najveća svjetska jezična porodica kojoj pripada većina jezika Europe i južne i zapadne Azije. Ima oko 450 jezika i dijalekata kojima govori oko 3 milijarde ljudi. Jezici s više od 100 milijuna govornika su: bengalski, engleski, francuski, hindi, njemački, perzijski, portugalski, ruski i španjolski. Indo-Evropski jezici su porodica jezika kojom su tokom 1000 godina prije nove ere govorili stanovnici skoro čitave Evrope pa sve do jugozapadne i Južne Azije. Počevši od druge polovine 15-tog vijeka tom vrstom jezika govore stanovnici čitave ...

                                               

Jevrejski jezici

Jevrejski jezici označavaju grupu jezika i dijalekata koji su se razvili u raznim jevrejskim zajednicama širom svijeta, a najviše u Evropi, zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi. Najuobičajeniji način njihovog nastanka bilo je posuđivanje hebrejskih riječi fraza - korištenih za izražavanje specifično jevrejskih koncepata - u lokalne govore. Često su se pisali hebrejskim slovima, uključujući blokove koji se koriste u današnjem hebrejskom i raši pismu. Zbog međusobne izloiranosti mnogih jevrejskih zajednica, mnogi jevrejski jezici su zadržali rječnik i lingvističke strukture davno nakon što su o ...

                                               

Baltoslavenski jezici

Baltoslavenski jezici čine granu indoevropskih jezika, koja se deli na dvije velike podgrupe: slavenske jezike i baltičke jezike. Baltoslavenska jezična zajednica postojala je do 1500. - 1300. pne. te se je tada raspala na dvije zasebne zajednice; prabaltička i praslavenska jezična zajednica. Vrijeme njezina trajanja i prostor koji je zauzimala nisu u znanosti precizno utvrđeni. U toj se zajednici začinje niz jezičnih promjena karakterističnih za daljnji razvoj slavenskih jezika. Baltoslavenskoj jezičnoj zajednici pripadali su sljedeći jezici: Slavenski jezici baltoslavenske jezične zajedn ...

                                               

Germanski jezici

Germanski jezici su podgrupa indoevropskih jezika iz Centum grupe jezika. Jedna su od najproširenijih podskupina indoeuropskih jezika, ponajviše zahvaljujući kolonijalnim širenjima Engleza, tj. njihova jezika i kulture. Smatra se da svi današnji germanski jezici potječu od zajedničkog proto-germanskog jezika s područja Sjeverne Evrope iz 1. st. pne. Najmnogoljudniji germanski jezici su engleski i njemački s 380, t.j. 120 milijuna govornika. Ostali veći germanski jezici su nizozemski jezik s afrikaanskim s 48 milijuna govornika i skandinavski jezici koji zajedno imaju oko 25 milijuna govornika.

                                               

Ugro-finski jezici

Ugro-finski jezici ili fino-ugarski jezici su grana uralskih jezika koja se sastoji od finske i ugarske podskupine. Obuhvaća 29 jezika koji se govore u europskom dijelu Rusije i djelovima Europe.

                                               

Keltski jezici

Keltski jezici su ogranak indoevropske jezične porodice, koji su se govorili u velikom dijelu Zapadne Evrope u rimsko i predrimsko doba, a danas se govore uglavnom na Britanskim otocima i u Bretanji na sjeverozapadu Francuske. Keltski jezici se na kronološkoj i geografskoj bazi dijele na dvije grupe, poznate kao kontinentalne i otočke.

                                               

Otočki keltski jezici

Otočki keltski jezici je kolektivni naziv za sve keltske jezike koji su govorili na Britanskim otocima i u Bretanji na sjeverozapadu Francuske. Oni se dijele u dvije grupe - Gelsku i Britonsku. Gelski jezik bio je jedini jezik koji se govorio u Irskoj u 5. vijeku, kada započinje historijsko znanje o tom otoku".

                                               

Uralski jezici

Uralski jezici su jezička porodica tridesetak jezika kojima govori oko 25 miliona ljudi. Ovi jezici su rasprostranjeni u severnoj Evroaziji od Skandinavije preko Urala do poluostrva Tajmir. Uralskim jezicima pripada i mađarski jezik u srednjoj Evropi. Morfološki, ovi jezici su aglutinativni sa bogatim sistemom padeža do 20. Druge karakteristične osobine su značajna upotreba pomoćnih glagola i samoglasnička harmonija. Postojbina uralskih jezika proto-uralski jezik, bila je verovatno u području centralne ili južne planine Ural. Po ovoj planini ime je dobila i cela jezička porodica. Proces ra ...

                                               

Baltički jezici

Baltički jezici su podskupina Indoeuropskih jezika. Spadaju u podskupinu satem-jezika, zajedno sa slavenskim jezicima, armenskim jezikom, indoiranskom skupinom jezika, anatolijskim ili luvo-hetitskim jezicima i toharskim jezicima. U ove jezike spadaju: zapadni baltički jezici kuronski kuršu valoda starokuronski ili kuronski; novokuronski je različit od njega i latvijski je dijalekt govor Kursenieka kojim govore gotovo nestali maleni narod Kuršininkai. jatviški/suvalštinski, sudovski staropruski prūsiskai bilā galindski istočni baltički jezici istočnolatvijski latvijski latviešu tamian zapa ...

                                               

Istočnoiranski jezici

Istočnoiranski jezici skupina od iranskih jezika raširenih u Iranu, Pakistanu, Afganistanu, Kini, Gruziji, Tadžikistanu. Od ovih 14 jedan je izumro. Dijele se na: a. sjeveroistočni 3 Iran, Gruzija, Tadžikistan: avestički pazend †, osetski, jagnobi. b. Jugoistočni 11: b1. pamirski jezici 7 Afganistan, Pakistan, Kina, Tadžikistan: mundži, sangleči-iškašimi, vahi, jidga; Šugni-Jazgulami: sarikoli, šugni, jazgulijam, b2. paštunski 4 Afganistan, Pakistan, vaneci.

                                               

Zapadnoslavenski jezici

U zapadnoslovenske jezike spada poljski i neki ostaci od Lektičkih jezika, Donjelužički i Gornjelužički, češki i slovački. Više od 40 miliona ljudi govori poljski jezik u Poljskoj, nekim regionima u Češkoj i USA i Kanadi. Osnovni dijalekat poljskog je velikopoljski, malopoljski, šleski i mazovski. Slovinski pripada sjevernoj grupi kašubskih jezika. Kašubski dijalekti, zajedno sa slovinskim se smatraju ostacima pomeranijskih jezika koji su pripadali lektičkoj grupi. Lektička grupa je isto uključivala i polapski jezik koga su govorili do 17. i 18. vijeka Sloveni u okolini rijeke Elbe. U to d ...

                                               

Istočnoslavenski jezici

Istočnoslavenski jezici su podskupina iz obitelji slavenskih jezika. Istočnoslavenske jezike govore Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi. Oko 55.000 Rusina koji se izjašnjavaju kao zasebna nacija, služi se specifičnim zapadnoslavenskim rusinskim jezikom. Ruski jezik: je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg Sovjetskog Saveza, njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani Bjelorusije uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana Ukrajine također se služi ruskim jezikom u priv ...

Jezici Evrope
                                     

ⓘ Jezici Evrope

Većina jezika Evrope pripada indoevropskim jezicima. Drugi po redu slijede ugrofinski jezici a nakon njih ostale skupine.

Od priznatih jezika Evrope njihov broj po državama iznosi: Albanija 7; ukupno 7, Andora 3; ukupno 5, Austrija 9; ukupno 20, Belgija 10; ukupno 29, Bjelorusija 2; ukupno 11, Bosna i Hercegovina 4; ukupno 8, Bugarska 11; ukupno 16, Crna Gora 4; ukupno 4, Češka 10; ukupno 20, Danska 7; ukupno 13, Estonija 2; ukupno 18, Finska 12; ukupno 23, Francuska 23; ukupno 62, Gibraltar 2; ukupno 3, Grčka 14; ukupno 24, Hrvatska 7; ukupno 22, Irska 5; ukupno 5, Island 2; ukupno 2, Italija 33; ukupno 42, Latvija 5; ukupno 13, Lihtenštajn 3; ukupno 4, Litva 4; ukupno 12, Luksemburg 3; ukupno 6, Mađarska 9; ukupno 17, Makedonija 9; ukupno 10, Malta 4; ukupno 4, Moldavija 5; ukupno 13, Nizozemska 15; ukupno 38, Norveška 10; ukupno 20, Njemačka 27; ukupno 69, Poljska 14; ukupno 20, Portugal 8; ukupno 9, Rumunjska 15; ukupno 23, Rusija evropska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123, San Marino 2; ukupno 2, Slovačka 10; ukupno 13, Slovenija 4; ukupno 10, Srbija 14; ukupno 21, Španjolska 14; ukupnoo 21, Švedska 12; ukupno 30, Švicarska 12; ukupno 26, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo 12; ukupno 56, Ukrajina 13; ukupno 42, Vatikan 1; ukupno 1.

                                     

1. Ugrofinski jezici

Ugrofinski jezici su podporodica uraskih jezika.

  • mađarski
  • ingrijski
  • finski
  • sami jezici
  • karelijski
  • marijski
  • mansi
  • komski
  • estonski
  • livonijski
  • permski
  • mordvinski
  • kantijski
  • terski laponski
  • kildinski laponski
  • južni laponski
  • inarski laponski
  • piteski laponski
  • skoltski laponski
  • sjeverni laponski
  • luleski laponski
  • umeski laponski
  • votički
  • udmurtski
  • võro
  • vepski
                                     

2. Malteški

To jesemitski jezik koji se govori na Malti i povezan je s arapskim, ali se piše latiničnim pismom. Kao službeni jezik, njime govori najmanje stanovnika Evropske Unije.

                                     

3. Indoevropski jezici

Većina jezika Evrope su indoevropski jezici. Ova velika porodica jezika razvila se iz jezika koji se govorio tisućama godina prije, a stručno ga se naziva protoindoevropski jezik.

                                     

3.1. Indoevropski jezici Baltički jezici

  • žemaitski po nekima je narječje litvanskog
  • litvanski
  • latvijski
  • staropruski izumro
  • latgalijski
  • kuronski
                                     

3.2. Indoevropski jezici Britonski

  • bretonski
  • kambrijski - izumro
  • kornijski - oživljen
  • velški
                                     

3.3. Indoevropski jezici Zapadni germanski

  • luksemburški
  • istočni središnji njemački
  • visokonjemački jezici
  • standardni njemački jezik Hochdeutsch
  • središnji njemački
  • zapadni središnji njemački
  • alemanski
  • hutteritski "Tirolski"
  • gornjonjemački
  • alzaški
  • jidiš
  • austro-bavarski
  • nisko frankonijski jezici
  • afrikaans
  • nizozemski
  • limburški
  • istočni niskonjemački
  • plautdietsch mennonitski niskonjemački
  • zapadni niskonjemački
  • niskonjemački jezici
  • zapadni frizijski
  • sjeverni frizijski
  • anglo-frizijski jezici
  • saterlandski frizijski istočni frizijski
  • frizijski
  • anglijski jezici
  • hiberno-engleski
  • yola izumro u 19. stoljeću
  • škotski engleski scots
  • engleski
  • shelta pomješan s irskim
  • zapadnoindijski engleski
  • tok pisin


                                     

3.4. Indoevropski jezici istočni germanski

  • gotski izumro
  • vandalski izumro
  • lombardijski izumro
  • burgundijski extinct
  • krimski gotski izumro u 19. stoljeću"
                                     

3.5. Indoevropski jezici Romanski jezici

Romanski jezici su nastali iz vulgarnog latinskog jezika koji se govorio diljem Rimskog carstva.

                                     

3.6. Indoevropski jezici Iberoromanski jezici i dijalekti

  • asturski
  • aragonski
  • mirandski
  • sjeverni katalonski
  • balearski
  • istočni katalonski
  • katalonski
  • alguerški
  • središnji katalonski
  • valencijski
  • zapadni katalonski
  • sjeverozapadni katalonski
  • eonavijski galicijsko narječje s tragovoma asturijskog
  • fala Extremadura
  • galicijski
  • španjolski jezik
  • portuñol
  • mozarabski jezik izumro
  • estramadurski jezik
  • ladino
  • aljama
  • portugalski
                                     

3.7. Indoevropski jezici Galoromanski jezici

  • champenois
  • francuski
  • belgijski francuski
  • švicarski francuski
  • frankoprovansalski
  • burgundijski
  • langue doïl
  • Franc-Comtois
  • lorrain
  • jèrriais
  • normanski
  • dgèrnésiais
  • gallo
  • Poitevin-Saintongeais
  • pikardijski
  • valonski
  • Aranese
  • okcitanski
  • gaskonjski
  • Languedocien
  • Limousin
  • Auvergnat
  • provansalski
  • šuadit judeo-provansalski izumro 1977
                                     

3.8. Indoevropski jezici Italoromanski jezici

  • dalmatski
  • korzikanski
  • istriotski
  • talijanski
  • monegaški
  • judeotalijanski
  • emilijano-romanjolo
  • ligurski
  • lombardski
  • napuljski
  • pijemontski
  • logudorski
  • sardinski jezici
  • sasarski
  • galurski
  • kampidanski
  • sicilijanski
  • venecijanski
                                     

3.9. Indoevropski jezici Istočnoromanski jezici

  • meglenski
  • rumunjski dako-rumunjski
  • makedorumunjski jezik
  • istrorumunjski
                                     

3.10. Indoevropski jezici Zapadnoslavenski jezici

  • poljski
  • gornjolužičkosrpski
  • češki
  • pomeranijski izumro
  • donjolužičkosrpski
  • lužičkosrpski
  • polapski izumro
  • slovinački
  • kašupski
                                     

3.11. Indoevropski jezici Istočnoslavenski jezici

  • ruski
  • panonsko rusinski rusnački
  • bjeloruski
  • karpatski rusinskirutenijski
  • rusinski
  • ukrajinski
                                     

3.12. Indoevropski jezici Južnoslavenski jezici

  • bugarski
  • slovenski
  • makedonski
  • staroslavenski
  • srpskohrvatski
                                     

3.13. Indoevropski jezici Historija pisama

Pisani sustav u Evropi temelji se na fonografsko-abecednom načelu. Njegov izvor je sjevernosemitski2000-1700 pr.Kr., zatim prenesen u Evropu preko Grka i od tamo predstavljen Rimljanima u 6. stoljeću pr.Kr. Latinski se alfabet razvio na nekoliko načina. U srednjem vijeku, karolinška minuskula bila je najvažnija varijacija latinskog pisma. Iz nje su se razvile dvije grane: gotička koja se upotrebljavala u Njemačkoj i talijansko-antičko-latinska koja se i danas upotrebljava. U Irskoj se upotrebljava i posebni irski tip.

Neke nacije Evrope su i prije toga razvile svoja vlastita pisma, npr. Germani su upotrebljavali rune 3.do 17. st.

Jezici po evropskim državama:

1. Albanija 7; ukupno 7: gegijski jezik 1.800.000; 2007., toskijski jezik 2.900.000; 1989., vlaški romski 60.000; 1991, makedorumunjski 10.000; Salminen 1993, srpski točnije crnogorski koji još nije priznat; 297.000; 2007), makedonski 150.000, grčki 60.000; 1989 2. Andora 3; ukupno 5: katalonski 31.000; 1990., francuski 2.400; 1986., španjolski 24.600; 1986. 3. Austrija 9; ukupno 20, 4. Belgija 10; ukupno 29, 5. Bjelorusija 2; ukupno 11, Bosna i Hercegovina 4; ukupno 8, Bugarska 11; ukupno 16, Crna Gora 4; ukupno 4, Češka 10; ukupno 20, Danska 7; ukupno 13, Estonija 2; ukupno 18, Finska 12; ukupno 23, Francuska 23; ukupno 62, Gibraltar 2; ukupno 3, Grčka 14; ukupno 24, Hrvatska 7; ukupno 22, Irska 5; ukupno 5, Island 2; ukupno 2, Italija 33; ukupno 42, Kosovo Latvija 5; ukupno 13, Lihtenštajn 3; ukupno 4, Litva 4; ukupno 12, Luksemburg 3; ukupno 6, Mađarska 9; ukupno 17, Makedonija 9; ukupno 10, Malta 4; ukupno 4, Moldavija 5; ukupno 13, Nizozemska 15; ukupno 38, Norveška 10; ukupno 20, Njemačka 27; ukupno 69, Poljska 14; ukupno 20, Portugal 8; ukupno 9, Rumunjska 15; ukupno 23, Rusija evropska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123, San Marino 2; ukupno 2, Slovačka 10; ukupno 13, Slovenija 4; ukupno 10, Srbija 14; ukupno 21, Španjolska 14; ukupnoo 21, Švedska 12; ukupno 30, Švicarska 12; ukupno 26, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo 12; ukupno 56, Ukrajina 13; ukupno 42, Vatikan 1; ukupno 1: talijanski; jedan je izumro: latinski.
Free and no ads
no need to download or install

Pino - logical board game which is based on tactics and strategy. In general this is a remix of chess, checkers and corners. The game develops imagination, concentration, teaches how to solve tasks, plan their own actions and of course to think logically. It does not matter how much pieces you have, the main thing is how they are placement!

online intellectual game →