Back

ⓘ Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Broje oko 500.000 pripadnika i čine oko 13 % ukupnog stanovništva Bos ..



                                               

Hrvati u Srbiji

Hrvati u Srbiji su od 2005. priznati kao nacionalna manjina. Prema popisu stanovništva iz 2002, u Srbiji živi 70.602 Hrvata od čega 56.546 u Vojvodini, a 14.056 u Centralnoj Srbiji. Većinu Hrvata u Srbiji čine Hrvati u Vojvodini.Na teritoriji Kosova i Metohije takođe postoji hrvatska manjina - Janjevci. Hrvatski jezik je jedan od šest zvaničnih jezika u Vojvodini.

                                               

Hrvati u Rumunjskoj

Hrvati u Rumunjskoj dijele se u tri skupine Karaševce, Šokce i Turopoljce. Službeno hrvatska zajednica u Rumunjskoj nije brojna, ali je stabilna s dobro očuvanom tradicijom i jezikom. Hrvata u Rumunjskoj ima nešto više od 14000, ali je njihov broj vjerojatno veći, no odvojenost od matice zemlje, izoliranost Rumunjske i srbizacija putem medija imali su veliki utjecaj na ovaj broj.

                                               

Hrasno (Kakanj, BiH)

Hrasno je kakanjsko naselje smješteno na desnoj obali trstionice, između Čatića i Kraljeve Sutjeske. Po poslednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Kakanj je imala 55.950 stanovnika, raspoređenih u 106 naseljenih mesta.

                                               

Hipoteze o nejužnoslavenskom porijeklu Hrvata

Hrvati su južnoslavenski narod koji uglavnom živi u području zapadnog Balkana, na teritoriju Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Opće prihvaćeni stav da su Hrvati porijeklom Slaveni - tzv. slavenska teorija o porijeklu Hrvata - je dobio alternativu u nekoliko drukčijih hipoteza i tumačenja, koje su iz političkih razloga stekle popularnost u 20. vijeku. Među njima se ističu iranska, gotska i ilirska, te nešto manje popularne bugarska i turska.

Hrvati Bosne i Hercegovine
                                     

ⓘ Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Broje oko 500.000 pripadnika i čine oko 13 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Hrvati su jedan od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, a njihov materinski jezik je hrvatski jezik, koji je jedan od triju službenih jezika u toj zemlji. Pretežno su katolici. Naseljavaju zapadnu Hercegovinu i jugozapadnu Bosnu, gdje su apsolutna većina, dijelove istočne Hercegovine, također i središnju Bosnu i Bosansku Posavinu, gdje su nakon rata u Bosni i Hercegovini postali manjina, ali su u istim krajevima povijesno ukorijenjeni.

                                     

1. Ime

Hrvate Bosne i Hercegovine se često naziva "bosanskim Hrvatima", što ipak nije najprecizniji naziv jer Hrvati žive i u hercegovačkom dijelu države. S druge strane, neki ih poistovjećuju s Hercegovcima budući da su većina Hrvata iz Bosne i Hercegovine Hercegovci, što opet nije u potpunosti ispravno jer veliki dio ih potječe i iz Bosne. Stoga je najprecizniji izraz Hrvati Bosne i Hercegovine, jer oni po svojoj regionalnoj pripadnosti mogu biti i Bosanci i Hercegovci.

                                     

2. Povijest

U novijoj istoriji Hrvati su sve više podložni majorizaciji na teritoriji Federacije BiH, a većinsko bošnjačko stanovništvo preglasavanjem dominira na tom prostoru.

                                     

3.1. Kultura Kulturna baština

U pogledu kulturne baštine osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: Bobovac i Jajce. U Kraljevoj Sutjesci čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za XV. stoljeće. Od velikog kamenog križa sa Glamočkog polja, danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio sa nogama Isusa koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, sa pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: Hvalov zbornik i Hrvojev misal. Oba su pisana u Splitu za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Luksuznije opremljen je Hrvojev misal, pisan glagoljicom između 1405. i 1407. godine za crkvu sv. Mihovila u Splitu ili Omišu. Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu Hrvatske po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele.

Uz Hrvojev misal, tu kategoriju ulaze posebno raškosna djela izrađena u plemenitim kovinama srebru i zlatu, među kojima se, uz kaleže i moćnike bana Bosne Šubića i hercegovačkog vojvode Hranića, posebno ističe monumentalna škrinja sv. Šimuna, napravljena po narudžbi Elizabete Anžuvinske, kćeri bana Stjepana Kotromanića. Većina tih radova čuva se u samostanima i crkvama Zadra i Nina. Posebnu skupinu čine katolički franjevački samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u Kraljevoj Sutjesci, Kreševu, Fojnici, Gučoj Gori, zatim samostani Petrićevac i Marija Zvijezda kraj Banja Luke, Tolisa i Plehan u Bosanskoj Posavini, širokobriješki samostan u Hercegovini pa samostani u Sarajevu, Gorici kraj Livna, Mostaru i drugdje. Kasnije katedrale koje nastaju uspostavom redovne crkvene organizacije odnosno osnivanjem četiriju biskupija 1881. godine nemaju tako veliku kulturno-povijesnu vrijednost kakvu imaju spomenuti franjevački samostani.



                                     

4. Literatura

  • Vidoslav Bagur, Zvonko Martić, Vila bana zvala priko Vrana, KIZ, Zagreb, 2010.
  • Ivan Zlopaša, Politička sudbina Hrvata u BiH, Hrvatski blok BiH, Mostar, 2005. dostupno u NSK
  • Saša Mrduljaš, Hrvatski etnički prostori u BiH i regulacija političko-pravnog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata 1990. - 1995., Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Centar Split, Split, 2002.
  • Dragutin Pavličević, Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine, Hrvatski informativni centar, Zagreb, 2000.
  • Svjetlo riječi, Ubijeni i nestali Hrvati Bosne i Hercegovine 1991. - 1995., Sarajevo, kolovoz 2008.
  • Zorislava Čulić, Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1963.
  • Ivan Lovrenović, Bosanski Hrvati: esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, Durieux, Zagreb, 2002. ISBN 953-188-152-9
Free and no ads
no need to download or install

Pino - logical board game which is based on tactics and strategy. In general this is a remix of chess, checkers and corners. The game develops imagination, concentration, teaches how to solve tasks, plan their own actions and of course to think logically. It does not matter how much pieces you have, the main thing is how they are placement!

online intellectual game →