Back

ⓘ Muslimani, narod. Muslimani je naziv za etničku grupu, odnosno narod koji je 1971. u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji bio priznat kao jedan od ..



                                               

Svahili (narod)

Swahili je naziv za narod i kulturu koja se može pronaći na obalama istočne Afrike, uglavnom u obalnim područjima i otocima Kenije i Tanzanije. Danas ima između 3.200.000 i 3.600.000 Swahilija. Ime Swahili dolazi od arapske riječi Sawahil, što znači "stanovnici obale", a Swahili govore suahili.

                                               

Turci

Turci su euroazijski narod, dio turkijske jezične grupe, porijeklom od starih Seldžuka, jedne grane Oguza, koji su se nakon 1071. pod vodstvom Alp-Arslana, u bici na Mazinkertu potukavši bizantsku vojsku, uskoro počeli širiti prema Anatoliji. Jedan od poglavica, Osman, osamostalio se u 14. stoljeću i provalio u Anatoliju, gdje je nastala današnja Turska, a kasnije prodiru i na Balkan. Ima ih oko 60 miliona pripadnika, koji žive raspoređeni na dva kontinenta. Najveći dio ih živi u Maloj Aziji, na Balkanu, i to u: Bugarskoj, Grčkoj, Makedoniji, Rumunjskoj, te nepoznat broj u zemljama nasljed ...

                                               

Manggarai (narod)

Manggarai je naziv za narod koji živi u planinama na zapadnom dijelu indonežanskog otoka Flores. Manggarai se uglavnom bave poljoprivredom. Po vjeri su uglavnom muslimani, iako među njima postoji i veliki broj tradicionalnih animista.

                                               

Slaveni

Slaveni ili Sloveni su najbrojnija etnička i lingvistička skupina naroda u Europi. Govore slavenske jezike i uglavnom nastanjuju istok kontinenta, ali rasprostranjeni su i u Aziji sve do Tihog oceana. Vjerski se Slaveni tradicionalno dijele na dvije glavne skupine: pravoslavci -- Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi, Srbi, Bugari, Makedonci, Rusini i Crnogorci. katolici -- Poljaci, Slovaci, Hrvati, Slovenci, Česi i Gornjolužički Srbi u Saskoj. Postoje i Slaveni muslimani. Protestanti su Lužički Srbi, tj. Donjolužičani u današnjem Brandenburgu. Naravno, u stvarnosti postoje katoličke, pravoslavne, pr ...

                                               

Harari (narod)

Harari je naziv za semitsku etničku grupu koja predstavlja domorodačko stanovništvo u etiopskom gradu Hararu. Oni sebe nazivaju Gey Usu ima ih oko 40.000. Njihovi preci su u Etiopiju emigrirali iz južne Arabije između 7. i 11. vijeka. U 16. vijeku su stvorili moćnu državu koja se održala do 19. vijeka kada je osvojena od strane Egipta, a potom Etiopije. Harari, koji su po vjeri uglavnom muslimani, s vremenom su se pomiješali s okolnim kušitskim narodima te izgubili svoja fizička obilježja, te se od svojih susjeda razlikuju uglavnom po kulturi i društvenom položaju.

                                               

Gorontalo (narod)

Gorontalo je naziv za etničku skupinu austronezijskog porijekla koja živi na sjevernom dijelu indonežanskog jezika Sulawesi. Po njima je nazvan glavni grad tog područja, odnosno istoimeni okrug i provincija. Gorontalo su po vjeri uglavnom muslimani, što je u posljednje vrijeme bilo uzrok velikih napetosti i krvavih sukoba s većinskim narodom Minahasa koji su po vjeri kršćani. Zbog toga je Indonezija godine 2000. provela administrativnu reformu kojom su Gorontalo dobili vlastitu provinciju u kojoj čine većinu.

                                               

Arapi

Arapi su semitski narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi. Arapa ima oko 200-300 milijuna, i postoje tri klasifikacije pripadnosti arapskom narodu: po politici, jeziku i porijeklu. Na osnovi ove tri klasifikacije broj Arapa je rastezljiv, jer ako se ide po broju ljudi kojima je arapski prvi jezik - njihov broj je tada 180 milijuna. Arapi govore arapskim jezikom i koriste se arapskim pismom.

                                               

Turkijski narodi

Turkijski narodi, ili samo Turkijci, su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane altajske jezične porodice. Povijesno i jezično povezuje ih se sa starim narodima što su ih Kinezi nazivali Tu-chüeh, koji su u 6. stoljeću utvrdili carstvo što se od Mongolije i sjeverne granice Kine prostiralo do Crnog mora. Turkijske narode danas povezuje islam, isključujući otuda jedino sibirske Jakute i Čuvaše u području Volge. Turkijske narode geografski danas dijele na dvije glavne grane, zapadne i istočne. Zapadne Turkijce zastupaju turkijski narodi jugoistočne Europe i područja jugozapadne Azije ...

                                               

Wolof (narod)

Wolof je naziv za etničku skupinu koja živi u Senegalu, Gambiji i Mauritaniji. Njihov jezik se također zove "wolof". U Senegalu Wolofi čine najbrojniju etničku skupinu. Oko 40% cca. 4.5 miliona ljudi stanovništva Senegala su Wolofi. U regiji od Dakara do Saint-Louisa, te zapadno i jugozapadno od Kaolacka, Wolofi čine većinu stanovništva. U Casamanceu i zapadu Senegala, pak, Wolofa skoro da i nema. No, s obzirom da 80% senegalskog stanovništva govori Wolof jezik, njihova kultura i jezik su prilično utjecajni. U Gambiji, oko 15% cca 200.000 ljudi stanovništva su Wolofi. Ovdje su oni manjinau ...

                                               

Gagauzi

Gagauzi su turkijski narod, koji pretežno živi u Moldaviji, odnosno u autonomnom regionu Gagauzija, u kojem čine oko 83% stanovništva. Gagauzi su većinom pravoslavne veroispovesti, a govore gagauškim jezikom, koji spada u turkijsku porodicu jezika. Gagauza ukupno ima oko 207.000, od toga u Moldaviji 177.000, u Bugarskoj 15.000, u Turskoj 14.000.

                                               

Pamirski narodi

Pamirski narodi, malena skupina iranskih naroda nastanjenih na području Pamira u Tadžikistanu, Afganistanu, Pakistanu i Kini. Pripadnici ove skupine su Šugni, Sarikoli i Jazgulami koji su jezično klasificirani u shugni-yazgulami-govornike. Šugni i njima srodna plemena su sa granice Tadžikistana i Afganistana a pripadaju im Orošori, Bartangi, Rošani, Khufi i pravi Šugni. Druga njima srodna skupina su Sarikoli, nastanjeni u dolini Sarikol, i Jazgulami duž istoimene rijeke u Tadžikistanu. Ostala četiri naroda žive u Afganistanu i Pakistanu, to su Yidghah u dolini Lutkuh; Wakhi ili Guhjali iz ...

                                               

Kalifat

Kalifat ili hilafet, je islamski oblik vlasti koji predstavlja političko jedinstvo i vodstvo islamskog svijeta. Šef države ima titulu utemeljenu na ideji nasljednika Muhammedovog, političkog autoriteta, kojeg prema sunnijama bira narod ili njegovi predstavnici, a prema šijitima to je imam izabran od strane Poslanikove porodice. Od vremena Muhammeda, do 1924. nasljedni hilafet su držali emevijska, abasidska i na kraju osmanlijska dinastija. Hilafet je jedini oblik vlasti koji ima punu podršku islamske nauke i predstavlja "centralni politički koncept sunnijskog islama konsenzusom muslimanske ...

                                     

ⓘ Muslimani (narod)

Muslimani je naziv za etničku grupu, odnosno narod koji je 1971. u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji bio priznat kao jedan od šest konstitutivnih naroda, odnosno jedan od tri konstitutivna naroda tadašnje Socijalističke republike Bosne i Hercegovine.

Muslimani potječu od južnoslavenskog porijekla, koje je za vrijeme osmanske vlasti na Balkanu preobratilo na islam, i na temelju njega izgradilo vlastiti kulturni, etnički, na kraju i nacionalni identitet. Stvaranje nacionalnog identiteta kod Muslimana je bilo relativno sporije u odnosu na Srbe i Hrvate, a prvi takav pokušaj - kroz stvaranje posebne bošnjačke nacije u Bosni i Hercegovini pod austro-ugarskom vlašću - nije uspio. Ulaskom BiH u prvu Jugoslaviju Muslimani su se najčešće izjašnjavali kao Hrvati ili Srbi islamske vjeroispovjesti, odnosno "Jugoslaveni" ili "ostali". U prvoj Jugoslaviji je interese muslimanskog stanovništva zastupala politička stranka po imenu Jugoslavenska muslimanska organizacija.

Nakon drugog svjetskog rata, u novoj Jugoslaviji, Muslimani su otpočeli borbu za priznanje statusa naroda kako bi bili ravnopravni u odnosu na Srbe i Hrvate. Tako je Husaga Čišić, muslimanski zastupnik u Skupštini DFJ bio jedini koji je glasao protiv ustava FNRJ 1946. godine. Razlog je bio taj što je odbijen zahtjev da se Muslimani priznaju kao narod, odnosno uvede šesta buktinja u grb SFRJ. U popisu stanovništva 1948. godine muslimani su imali tri opcije: mogli su se deklarirati kao "Srbi muslimanske vjeroispovijesti", "Hrvati muslimanske vjeroispovijesti" ili kao "nacionalno neopredijeljeni". To je bosanskim muslimanima dalo priliku da pokažu koliko se skanjuju da budu posrbljeni ili pohrvaceni: 72 000 njih izjasnilo se da su Srbi, 25 000 da su Hrvati, a 778 000 deklariralo se kao "neopredijeljeni".

U svibnju 1968. godine, na sjednici bosanskog Centralnog komiteta je izdano priopćenje u kojem je stajalo i ovo: "Praksa je pokazala svu štetnost razlicitih vidova pritisaka. iz ranijeg perioda kad su muslimani oznacavani kao Srbi ili Hrvati u nacionalnom pogledu. Pokazalo se, a to je potvrdila i novija socijalisticka praksa, da su muslimani zaseban narod." Ovaj je stav prihvatila i savezna vlada, unatoc žestokim prigovorima u Beogradu srpskih nacionalista među komunistima kao što je bio Dobrica Ćosić. Komunistički političar Hamdija Pozderac je 1971. godine isposlovao ustavne izmjene, iako neki taj čin smatraju kompromisnim, odnosno privremenim rješenjem s obzirom da vodstvo tadašnje Jugoslavije iz političkih razloga nije smatralo prihvatljivim izraz "Bošnjak". I tako se u popisu stanovništva 1971. godine prvi put pojavljuje i označnica: "Musliman, u nacionalnom smislu".

Muslimani su po amandmanima na Ustav SFRJ 1971. tako postali konstitutivan narod - također poznat pod neformalnim nazivom "Muslimani s velikim M", koji ih je trebao razlikovati od drugih građana SFRJ - muslimana po vjeri, odnosno "muslimana s malim m".

Za vrijeme raspada Jugoslavije su se i Muslimani, kao i sve druge etničke grupe, politički okupljali na etničkom principu, iako nešto manje intenzivno od Srba ili Hrvata. U Hrvatskoj je tako pred izbore 1990. formirana Muslimanska demokratska stranka, dok je pred prve demokratske izbore u Bosni i Hercegovini kao stranka koja okuplja i zastupa Muslimane stvorena Stranka demokratske akcije, koja će kasnije dobiti ispostave u Hrvatskoj, Srbiji, Crni Gori te na Kosovu.

Unutar same SDA je odmah došlo do raskola između Adila Zulfikarpašića koji je pokrenuo inicijativu da se umjesto izraza "Muslimani" koristi izaz "Bošnjaci", i Alije Izetbegovića koji se tome ispočetka protivio. Zulfikarpašić je osnovao vlastitu stranku Muslimanska bošnjačka organizacija, ali je ona slabo prošla na izborima.

Izetbegović i SDA su izraz "Bošnjaci" počeli koristiti tek nakon proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, odnosno početka rata. Godine 1993. izraz "Bošnjaci" je službeno prihvaćen u Bosni i Hercegovini, dok je izraz "Muslimani" gotovo u potpunosti iščezao. Izraz "Bošnjaci" se također počeo koristiti i za Muslimane u drugim krajevima bivše Jugoslavije.

S druge strane su neke manje muslimanske zajednice, kao Goranci na Kosovu, odlučile preuzeti posebni identitet.

                                     

1. Muslimani i Bošnjaci prema popisima stanovništva u državama bivše Jugoslavije

  • Srbija bez Kosova 2011

Bošnjaci: 145.278 2.0%

Muslimani: 22.301 0.3%

  • Crna Gora 2011

Bošnjaci: 53.605 8.6%

Muslimani 20.537 3.3%

  • Makedonija 2002

Bošnjaci 17.018 0.8%

Muslimani 2.553 0.1%

  • Hrvatska 2011

Bošnjaci 31.473 0.7%

Muslimani 7.558 0.2%

  • Slovenija 2002

Bošnjaci 21.542 1.1%

Muslimani 10.467 0.5%

Bosanci 8.062 0.4%

Free and no ads
no need to download or install

Pino - logical board game which is based on tactics and strategy. In general this is a remix of chess, checkers and corners. The game develops imagination, concentration, teaches how to solve tasks, plan their own actions and of course to think logically. It does not matter how much pieces you have, the main thing is how they are placement!

online intellectual game →