Back

ⓘ Alija Sirotanović, rudar iz Trtorića kod Breze, radnik udarnik, junak socijalističkog rada koji je oborio svjetski rekord u kopanju ugljena. Njegovo ime i višes ..



                                               

Orden junaka socijalističkog rada

Orden junaka socijalističkog rada je bilo četvrto po važnosti odlikovanje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Odlikovanje je ustanovljeno 8. decembra 1948. godine, a do 1986. odlikovano je oko 114 osoba. Orden se izrađivao od zlata, srebra i 5 rubina, u prvo vrijeme ugrađivano je pravo drago kamenje, a kasnije je - umjetno. Odlikovani je uz Orden junaka socijalističkog rada sticao i počasnu titulu junak socijalističkog rada sl. Junak socialističnega dela ; mak. Јунак на социјалистичката работа.

                                               

Ante Sorić

Ante Sorić, bio je hrvatski kulturni radnik i publicist, najpoznatiji kao direktor nekadašnjeg Muzejsko galarijskog centra organizator velikih izložbi i pionir marketinga u kulturi.

Alija Sirotanović
                                     

ⓘ Alija Sirotanović

Alija Sirotanović, rudar iz Trtorića kod Breze, radnik udarnik, junak socijalističkog rada koji je oborio svjetski rekord u kopanju ugljena. Njegovo ime i višestruko simbolično prezime je urezano u kolektivno sjećanje svih građana bivše SFRJ, obični čovjek koji je zauvijek obilježio jedno vrijeme. Uz njegov lik i djelo se veže nekoliko legendi koje su kao i uvijek samo djelomično točne.

                                     

1. Biografija

Alija je rođen u Orahovu, a odrastao je i ostatak života proveo u Trtorićima, nadomak Breze. Imao je šestero braće i dvije sestre, i svi su radili u rudnicima. Jedan od njegove braće, Ahmed, poginuo je u rudarskoj nesreći 1970. Ahmedov sin, Arif, osnovao je udruženje u čast svoga strica "Alija Sirotanović i njegovi komorati" kako bi nastavo živjeti Alijin duh i radišnost. Alija je u rudniku bio kopač i njegov alat je bilo pneumatska bušilica, a znao je raditi i sa dvije u isto vrijeme. Alija je cijeli radni staž proveo u istom statusu – rudar-brigadir, otišao je u mirovinu sredinom sedamdesetih. Iako su u to vrijeme rudarske plaće bile znatno veće od radničkih, mirovina mu je bila skromna. Nuđen mu je novi stan u Brezi no on ga je odbio i zatražio da se ponudi onima koji nemaju svoj smještaj. Slična priča je bila i kad su mu je Tito pri jednom prijemu nudio "auto po želji" pa se Alija odlučio za fiću. U intervjuu u zagrebačkoj Areni njegova unuka je izjavila:" Kad je umro Tito, dedo je plak’o tri dana.” Točan datum njegove smrti je dvojben. Do 2013. godine većina novina i internetskih portala se prisjećala legendarnog udarnika 13.5. na godišnjicu njegove smrti, no Dnevni avaz je te godine objavio intervju s njegovim stričevićem Arifom u kojem je kazao "da je njegov amidža umro 16. maja 1990. godine, a ne 13. maja, kako su jučer objavili mnogi mediji. -Neko je na Wikipediji napisao da je amidža umro 13. maja 1990., što je pogrešno."

                                     

2. Svjetski rekord

U toku 1946. godine uvodi se novi način rada, zasnovan na natjecateljskom duhu, a isti način rada prenosi se i u naredne 1947. i 1948. godinu, pa se u ovim godinama zapaža osjetan rast godišnje proizvodnje. Novi način rada ima natjecateljski duh, pospješuje rad pojedinaca i radnih brigada radnih grupa, a prenosi se na sve zaposlene. Radilo se o Stahanovskom pokretu raširenom u socijalističkim zemljama koji je nosio ime po rekorderu Aleksej Stahanovu koji 1935. iskopao 102 tone ugljena u 5 sati i 45 minuta. 12 puta više od kvote.

Na savjetovanju sa stručnim osobljem rudnika i kopačima, koje je održano na ljeto 1949. godine, kopač Alija Sirotanović je predložio da se njegovoj brigadi omogući rad na tri radilišta i dao obavezu da će premašiti Stahanov rekord. Prijedlog je prihvaćen, a Alijina brigada je 24.7.1949. godine, počela s obaranjem rekorda u Jami 1 koja je bila poznata kao Rov vojvode Putnika. Predsjednik komisije koja je kontrolirala rad objavio je:

Alija Sirotanović je, sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone uglja 253-ja kolica, prebacio normu za 215%, srušio dotadašnji rekord Stahanova za 50 tona i postigao svoj svjetski rekord u iskopu uglja.

Njegov podvig punio je redke jugoslavenskih novina i bio slavljen od strane KPJ s obziron na trenutne zategnute odnose između Tita i Staljina. Sirotanovićev rekord obaran je više puta. Još jedan rudar iz Breze i heroj rada, Nikola Škobić, samo par dan poslije Alijina rekorda 29.7.1949. godine, sa svojom brigadom je prebacio njegov rekord za 14 tona, čime je otpočela serija obaranja rekorda u Jugoslaviji.

                                     

3. Priznanja

  • Po njemu je nazvana malena ulica u Brezi
  • Alijin lik je 1987. bio naslikan na novčanici od 20.000 dinara, ubrzo povučenoj u monetarnoj reformi Ante Markovića. Vrlo često, ali pogrešno, Aliju miješaju sa udarnikom Arifom Heralićem, ljevačem iz Zenice, koji se nalazi na čuvenoj jugoslavenskoj novčanici od 10 dinara i 1000 dinara iz pedesetih i šezdesetih godina.
  • Zbog anegdote na prijemu kod druga Tita, kad je upitan "što mu treba" a Alija odgovorio "veća lopata", i dan danas se velike lopate kolokvijano nazivaju "sirotanovićke"
  • Nositelj 12 titula udarnika
  • Upisan je i u povijest rocknrolla kao junak koji je inspirirao pjesmu Srce, ruke i lopata Zabranjenog pušenja.
  • Odlikovan je četvrtim po važnosti ordenom u FNRJ/SFRJ Ordenom junaka socijalističkog rada. Po ugledu na sovjetsko odlikovanje Heroj socijalističkog rada, orden Junak socijalističkog rada ustanovljen je 1948. godine, a do 1986., kada je ukinut, njime je odlikovano 114 osoba. Orden je izrađivan od zlata i srebra, u početku je ukrašavan pravim a kasnije umjetnim rubinima.
  • Ispred ulaza u upravnu zgradu rudnika "Breza" postavljena je njegova bista.


                                     

4. Legende

  • Po jednoj legendi, na Titovo pitanje kako mu može pomoći ovaj je rekao: "Nije moje da tražim, druže Tito, jer ja sam rudar, ali ne pitam za sebe… Kad bi se moglo dovuć’ malo struje u ono moje selo Trtoriće." Kažu da je struja u njegovo selo stigla prije nego što se on iz Beograda vratio. Struja je stigla u njegovo rodno selo, naravno ne tako brzo, no put koji su seljani sami planirali napraviti se radio 30 godina kako sam priznaje u intervjuju iz 1975. godine.
  • Tvrdilo se da je Andrzej Wajda, inspiriran njegovim podvigom, snimio film Čovjek od mramora. Wajda nije snimio taj film inspiriran Alijom Sirotanovićem, već Mateuszom Birkutom, poljskim stahanovcem i nosiocem ordena Heroj socijalističkog rada. Nije bio rudar, već zidar, a orden je zaslužio 1952. godine, pošto je sa petoricom pomoćnika u jednoj smjeni postavio 30.000 cigala i time postigao svjetski rekord, koji je kasnije nekoliko puta premašivao.
  • Navodno je specijalno za priliku rušenja rekorda iskovao sebi lopatu kojom je mogao da zahvati 50 kilograma ugljena u jednom cugu, no istina je da je pri rušenju rekorda Alija radio na pneumatskoj bušilici a kažu da je koristio i dvije istovremeno.
                                     

5. Izvori

  • Istorija Rudnika i Breze: Alija Sirotanović
  • A. Čorbo-Zećo, SDA tvrdila da je Alija Sirotanović izmišljen lik, Dnevni avaz, 14.5.2013.
  • Junak socijalizma tražio je samo veću lopatu, BUKA, 13.05.2014.
  • Ninoslav Milenković, Yugopapir: Alija Sirotanović, legendarni jugoslovenski heroj rada: Zar ga i u Beogradu znaju?, TV novosti 1975.
  • Prilog BHT o Aliji Sirotanoviću - heroju rada
Free and no ads
no need to download or install

Pino - logical board game which is based on tactics and strategy. In general this is a remix of chess, checkers and corners. The game develops imagination, concentration, teaches how to solve tasks, plan their own actions and of course to think logically. It does not matter how much pieces you have, the main thing is how they are placement!

online intellectual game →